MAJJHIMANIKĀYA- TRUNG BỘ KINH

 

 

 

CHNH KINH PALI

CH GIẢI PALI

BẢN DỊCH VIỆT

3. Vammikasuttaṃ

3. Vammikasuttavaṇṇanā

23. Kinh G mối

249. Evaṃ me sutaṃ ekaṃ samayaṃ bhagavā sāvatthiyaṃ viharati jetavane anāthapiṇḍikassa ārāme. Tena kho pana samayena āyasmā kumārakassapo andhavane viharati. Atha kho aatarā devatā abhikkantāya rattiyā abhikkantavaṇṇā kevalakappaṃ andhavanaṃ obhāsetvā yenāyasmā kumārakassapo tenupasaṅkami; upasaṅkamitvā ekamantaṃ aṭṭhāsi. Ekamantaṃ ṭhitā kho sā devatā āyasmantaṃ kumārakassapaṃ etadavoca

Bhikkhu bhikkhu, ayaṃ vammiko [vammīko (katthaci) sakkatānurūpaṃ] rattiṃ dhūmāyati, divā pajjalati. Brāhmaṇo evamāha abhikkhaṇa, sumedha, satthaṃ ādāyāti. Abhikkhaṇanto sumedho satthaṃ ādāya addasa laṅgiṃ laṅgī, bhadanteti. Brāhmaṇo evamāha ukkhipa laṅgiṃ; abhikkhaṇa, sumedha, satthaṃ ādāyāti. Abhikkhaṇanto sumedho satthaṃ ādāya addasa uddhumāyikaṃ. Uddhumāyikā, bhadanteti. Brāhmaṇo evamāha ukkhipa uddhumāyikaṃ; abhikkhaṇa, sumedha, satthaṃ ādāyāti. Abhikkhaṇanto sumedho satthaṃ ādāya addasa dvidhāpathaṃ. Dvidhāpatho, bhadanteti. Brāhmaṇo evamāha ukkhipa dvidhāpathaṃ; abhikkhaṇa, sumedha, satthaṃ ādāyāti. Abhikkhaṇanto sumedho satthaṃ ādāya addasa caṅgavāraṃ [paṅkavāraṃ (syā.), caṅkavāraṃ (ka.)]. Caṅgavāro, bhadanteti. Brāhmaṇo evamāha ukkhipa caṅgavāraṃ; abhikkhaṇa, sumedha, satthaṃ ādāyāti. Abhikkhaṇanto sumedho satthaṃ ādāya addasa kummaṃ. Kummo , bhadanteti. Brāhmaṇo evamāha ukkhipa kummaṃ; abhikkhaṇa, sumedha, satthaṃ ādāyāti. Abhikkhaṇanto sumedho satthaṃ ādāya addasa asisūnaṃ. Asisūnā, bhadanteti. Brāhmaṇo evamāha ukkhipa asisūnaṃ; abhikkhaṇa, sumedha, satthaṃ ādāyāti. Abhikkhaṇanto sumedho satthaṃ ādāya addasa maṃsapesiṃ. Maṃsapesi, bhadanteti. Brāhmaṇo evamāha ukkhipa maṃsapesiṃ; abhikkhaṇa, sumedha, satthaṃ ādāyāti. Abhikkhaṇanto sumedho satthaṃ ādāya addasa nāgaṃ. Nāgo, bhadanteti. Brāhmaṇo evamāha tiṭṭhatu nāgo, mā nāgaṃ ghaṭṭesi; namo karohi nāgassāti.

Ime kho tvaṃ, bhikkhu, pahe bhagavantaṃ upasaṅkamitvā puccheyyāsi, yathā ca te bhagavā byākaroti tathā naṃ dhāreyyāsi. Nāhaṃ taṃ, bhikkhu, passāmi sadevake loke samārake sabrahmake sassamaṇabrāhmaṇiyā pajāya sadevamanussāya, yo imesaṃ pahānaṃ veyyākaraṇena cittaṃ ārādheyya aatra tathāgatena vā, tathāgatasāvakena vā, ito vā pana sutvāti idamavoca sā devatā. Idaṃ vatvā tatthevantaradhāyi.

249.Evaṃme sutanti vammikasuttaṃ. Tattha āyasmāti piyavacanametaṃ. Kumārakassapoti tassa nāmaṃ. Kumārakāle pabbajitattā pana bhagavatā, kassapaṃ pakkosatha, idaṃ phalaṃ vā khādanīyaṃ vā kassapassa dethāti vutte, katarassa kassapassāti kumārakassapassāti evaṃ gahitanāmattā tato paṭṭhāya vuḍḍhakālepi kumārakassapo tveva vuccati. Apica raā posāvanikaputtattāpi taṃ kumārakassapoti sajāniṃsu. Ayaṃ panassa pubbayogato paṭṭhāya āvibhāvakathā

Thero kira padumuttarassa bhagavato kāle seṭṭhiputto ahosi. Athekadivasaṃ bhagavantaṃ citrakathiṃ ekaṃ attano sāvakaṃ ṭhānantare ṭhapentaṃ disvā bhagavato sattāhaṃ dānaṃ datvā, ahampi bhagavā anāgate ekassa buddhassa ayaṃ thero viya citrakathī sāvako bhaveyyanti patthanaṃ katvā puāni karonto kassapassa bhagavato sāsane pabbajitvā visesaṃ nibbattetuṃ nāsakkhi.

Tadā kira parinibbutassa bhagavato sāsane osakkante paca bhikkhū nisseṇiṃ bandhitvā pabbataṃ abhiruyha samaṇadhammaṃ akaṃsu. Saṅghatthero tatiyadivase arahattaṃ patto. Anuthero catutthadivase anāgāmī ahosi. Itare tayo visesaṃ nibbattetuṃ asakkontā devaloke nibbattiṃsu. Tesaṃ ekaṃ buddhantaraṃ devesu ca manussesu ca sampattiṃ anubhontānaṃ eko takkasilāyaṃ rājakule nibbattitvā pukkusāti nāma rājā hutvā bhagavantaṃ uddissa pabbajitvā rājagahaṃ gacchanto kumbhakārasālāyaṃ bhagavato dhammadesanaṃ sutvā anāgāmiphalaṃ patto. Eko ekasmiṃ samuddapaṭṭane kulaghare nibbattitvā nāvaṃ āruyha bhinnanāvo dārucīrāni nivāsetvā lābhasampattiṃ patto, ahaṃ arahāti cittaṃ uppādetvā, na tvaṃ arahā, gaccha satthāraṃ pahaṃ pucchāti atthakāmāya devatāya codito tathā katvā arahattaphalaṃ patto.

Eko rājagahe ekissā kuladārikāya kucchimhi uppanno. Sā ca paṭhamaṃ mātāpitaro yācitvā pabbajjaṃ alabhamānā kulagharaṃ gatā gabbhasaṇṭhitampi ajānantī sāmikaṃ ārādhetvā tena anuātā bhikkhunīsu pabbajitā. Tassā gabbhininimittaṃ disvā bhikkhuniyo devadattaṃ pucchiṃsu, so assamaṇīti āha. Dasabalaṃ pucchiṃsu, satthā upālittheraṃ paṭicchāpesi. Thero sāvatthinagaravāsīni kulāni visākhaca upāsikaṃ pakkosāpetvā sodhento, pure laddho gabbho, pabbajjā arogāti āha. Satthā suvinicchitaṃ adhikaraṇanti therassa sādhukāraṃ adāsi. Sā bhikkhunī suvaṇṇabimbasadisaṃ puttaṃ vijāyi, taṃ gahetvā rājā pasenadi kosalo posāpesi. Kassapoti cassa nāmaṃ katvā aparabhāge alaṅkaritvā satthu santikaṃ netvā pabbājesi. Iti rao posāvanikaputtattāpi taṃ kumārakassapoti sajāniṃsūti.

Andhavaneti evaṃnāmake vane. Taṃ kira vanaṃ dvinnaṃ buddhānaṃ kāle avijahitanāmaṃ andhavanaṃtveva paāyati. Tatrāyaṃ paattivibhāvanā appāyukabuddhānahi sarīradhātu na ekagghanā hoti. Adhiṭṭhānānubhāvena vippakiriyati. Teneva amhākampi bhagavā, ahaṃ na ciraṭṭhitiko, appakehi sattehi ahaṃ diṭṭho, yehi na diṭṭho, teva bahutarā, te me dhātuyo ādāya tattha tattha pūjentā saggaparāyaṇā bhavissantīti parinibbānakāle, attano sarīraṃ vippakiriyatūti adhiṭṭhāsi. Dīghāyukabuddhānaṃ pana suvaṇṇakkhandho viya ekagghanaṃ dhātusarīraṃ tiṭṭhati.

Kassapassāpi bhagavato tatheva aṭṭhāsi. Tato mahājanā sannipatitvā, dhātuyo ekagghanā na sakkā viyojetuṃ, kiṃ karissāmāti sammantayitvā ekagghanameva cetiyaṃ karissāma, kittakaṃ pana hotu tanti āhaṃsu. Eke sattayojaniyanti āhaṃsu. Etaṃ atimahantaṃ, anāgate jaggituṃ na sakkā, chayojanaṃ hotu, pacayojanaṃ catuyojanaṃ tiyojanaṃ dviyojanaṃ ekayojanaṃ hotūti sanniṭṭhānaṃ katvā iṭṭhakā kīdisā hontūti bāhirante iṭṭhakā rattasuvaṇṇamayā ekagghanā satasahassagghanikā hontu, abbhantarimante paāsasahassagghanikā. Haritālamanosilāhi mattikākiccaṃ kayiratu, telena udakakiccanti niṭṭhaṃ gantvā cattāri mukhāni catudhā vibhajiṃsu. Rājā ekaṃ mukhaṃ gaṇhi, rājaputto pathavindarakumāro ekaṃ, amaccānaṃ jeṭṭhako hutvā senāpati ekaṃ, janapadānaṃ jeṭṭhako hutvā seṭṭhi ekaṃ.

Tattha dhanasampannatāya rājāpi suvaṇṇaṃ nīharāpetvā attanā gahitamukhe kammaṃ ārabhi, uparājāpi, senāpatipi. Seṭṭhinā gahitamukhe pana kammaṃ olīyati. Tato yasorato nāma eko upāsako tepiṭako bhāṇako anāgāmī ariyasāvako, so kammaṃ olīyatīti atvā paca sakaṭasatāni yojāpetvā janapadaṃ gantvā kassapasammāsambuddho vīsativassasahassāni ṭhatvā parinibbuto. Tassa yojanikaṃ ratanacetiyaṃ kayirati, yo yaṃ dātuṃ ussahati suvaṇṇaṃ vā hiraaṃ vā sattaratanaṃ vā haritālaṃ vā manosilaṃ vā, so taṃ detūti samādapesi. Manussā attano attano thāmena hiraasuvaṇṇādīni adaṃsu. Asakkontā telataṇḍulādīni dentiyeva. Upāsako telataṇḍulādīni kammakārānaṃ bhattavetanatthaṃ pahiṇāti, avasesehi suvaṇṇaṃ cetāpetvā pahiṇāti, evaṃ sakalajambudīpaṃ acari.

Cetiye kammaṃ niṭṭhitanti cetiyaṭṭhānato paṇṇaṃ pahiṇiṃsu niṭṭhitaṃ kammaṃ ācariyo āgantvā cetiyaṃ vandatūti. Sopi paṇṇaṃ pahiṇi mayā sakalajambudīpo samādapito, yaṃ atthi, taṃ gahetvā kammaṃ niṭṭhāpentūti. Dvepi paṇṇāni antarāmagge samāgamiṃsu. Ācariyassa paṇṇato pana cetiyaṭṭhānato paṇṇaṃ paṭhamataraṃ ācariyassa hatthaṃ agamāsi. So paṇṇaṃ vācetvā cetiyaṃ vandissāmīti ekakova nikkhami. Antarāmagge aṭaviyaṃ paca corasatāni uṭṭhahiṃsu. Tatrekacce taṃ disvā iminā sakalajambudīpato hiraasuvaṇṇaṃ sampiṇḍitaṃ, nidhikumbhī no pavaṭṭamānā āgatāti avasesānaṃ ārocetvā taṃ aggahesuṃ. Kasmā tātā, maṃ gaṇhathāti? Tayā sakalajambudīpato sabbaṃ hiraasuvaṇṇaṃ sampiṇḍitaṃ, amhākampi thokaṃ thokaṃ dehīti. Kiṃ tumhe na jānātha, kassapo bhagavā parinibbuto, tassa yojanikaṃ ratanacetiyaṃ kayirati, tadatthāya mayā samādapitaṃ, no attano atthāya. Taṃ taṃ laddhaladdhaṭṭhānato tattheva pesitaṃ, mayhaṃ pana nivatthasāṭakamattaṃ ṭhapetvā aaṃ vittaṃ kākaṇikampi natthīti.

Eke, evametaṃ vissajetha ācariyanti āhaṃsu. Eke, ayaṃ rājapūjito amaccapūjito , amhesu kacideva nagaravīthiyaṃ disvā rājarājamahāmattādīnaṃ ārocetvā anayavyasanaṃ pāpuṇāpeyyāti āhaṃsu. Upāsako, tātā, nāhaṃ evaṃ karissāmīti āha. Taca kho tesu kāruena, na attano jīvitanikantiyā. Atha tesu gahetabbo vissajjetabboti vivadantesu gahetabboti laddhikā eva bahutarā hutvā jīvitā voropayiṃsu.

Tesaṃ balavaguṇe ariyasāvake aparādhena nibbutadīpasikhā viya akkhīni antaradhāyiṃsu. Te, kahaṃ bho cakkhu, kahaṃ bho cakkhūti vippalapantā ekacce ātakehi gehaṃ nītā. Ekacce noātakā anāthāti tattheva aṭaviyaṃ rukkhamūle paṇṇasālāyaṃ vasiṃsu. Aṭaviṃ āgatamanussā kāruena tesaṃ taṇḍulaṃ vā puṭabhattaṃ vā paribbayaṃ vā denti. Dārupaṇṇādīnaṃ atthāya gantvā āgatā manussā kuhiṃ gatatthāti vutte andhavanaṃ gatamhāti vadanti. Evaṃ dvinnampi buddhānaṃ kāle taṃ vanaṃ andhavanaṃtveva paāyati. Kassapabuddhakāle panetaṃ chaḍḍitajanapade aṭavi ahosi. Amhākaṃ bhagavato kāle sāvatthiyā avidūre jetavanassa piṭṭhibhāge pavivekakāmānaṃ kulaputtānaṃ vasanaṭṭhānaṃ padhānagharaṃ ahosi, tattha āyasmā kumārakassapo tena samayena sekhapaṭipadaṃ pūrayamāno viharati. Tena vuttaṃ andhavane viharatīti.

Aatarā devatāti nāmagottavasena apākaṭā ekā devatāti attho. Abhijānāti no, bhante, bhagavā ahuātaatarassa mahesakkhassa saṃkhittena taṇhāsaṅkhayavimuttiṃ bhāsitāti (ma. ni. 1.365) ettha pana abhiāto sakkopi devarājā aataroti vutto. Devatāti ca idaṃ devānampi devadhītānampi sādhāraṇavacanaṃ. Imasmiṃ panatthe devo adhippeto. Abhikkantāya rattiyāti ettha abhikkantasaddo khayasundarābhirūpaabbhanumodanādīsu dissati. Tattha abhikkantā, bhante, ratti, nikkhanto paṭhamo yāmo, ciranisinno bhikkhusaṅgho, uddisatu, bhante, bhagavā bhikkhūnaṃ pātimokkhanti evamādīsu (a. ni. 8.20) khaye dissati. Ayaṃ imesaṃ catunnaṃ puggalānaṃ abhikkantataro ca paṇītataro cāti (a. ni. 4.100) evamādīsu sundare.

Ko me vandati pādāni, iddhiyā yasasā jalaṃ;

Abhikkantena vaṇṇena, sabbā obhāsayaṃ disāti. (vi. va. 857)

Evamādīsu abhirūpe. Abhikkantaṃ, bho gotamāti evamādīsu (pārā. 15) abbhanumodane. Idha pana khaye. Tena abhikkantāya rattiyāti parikkhīṇāya rattiyāti vuttaṃ hoti. Tatthāyaṃ devaputto majjhimayāmasamanantare āgatoti veditabbo. Abhikkantavaṇṇāti idha abhikkantasaddo abhirūpe. Vaṇṇasaddo pana chavi-thuti-kulavaggakāraṇa-saṇṭhānapamāṇarūpāyatanādīsu dissati. Tattha, suvaṇṇavaṇṇosi bhagavāti evamādīsu chaviyā. Kadā saūḷhā pana te gahapati samaṇassa gotamassa vaṇṇāti (ma. ni. 2.77) evamādīsu thutiyaṃ. Cattārome, bho gotama, vaṇṇāti evamādīsu (dī. ni. 3.115) kulavagge. Atha kena nu vaṇṇena, gandhathenoti vuccatīti evamādīsu (saṃ. ni. 1.234) kāraṇe. Mahantaṃ hatthirājavaṇṇaṃ abhinimminitvāti evamādīsu (saṃ. ni. 1.138) saṇṭhāne. Tayo pattassa vaṇṇāti evamādīsu (pārā. 602) pamāṇe. Vaṇṇo gandho raso ojāti evamādīsu rūpāyatane. So idha chaviyaṃ daṭṭhabbo. Tena abhikkantavaṇṇāti abhirūpachaviiṭṭhavaṇṇā, manāpavaṇṇāti vuttaṃ hoti. Devatā hi manussalokaṃ āgacchamānā pakativaṇṇaṃ pakatiiddhiṃ pajahitvā oḷārikaṃ attabhāvaṃ katvā atirekavaṇṇaṃ atirekaiddhiṃ māpetvā naṭasamajjādīni gacchantā manussā viya abhisaṅkhatena kāyena āgacchanti. Ayampi devaputto tatheva āgato. Tena vuttaṃ abhikkantavaṇṇāti.

Kevalakappanti ettha kevalasaddo anavasesa-yebhūyya-abyāmissānatirekadaḷhattha-visaṃyogādianekattho. Tathā hissa, kevalaparipuṇṇaṃ parisuddhaṃ brahmacariyanti (pārā. 1) evamādīsu anavasesattamattho. Kevalakappā ca aṅgamagadhā pahūtaṃ khādanīyaṃ bhojanīyaṃ ādāya upasaṅkamissantīti evamādīsu yebhuyyatā. Kevalassa dukkhakkhandhassa samudayo hotīti (vibha. 225) evamādīsu abyāmissatā. Kevalaṃ saddhāmattakaṃ nūna ayamāyasmāti (mahāva. 244) evamādīsu anatirekatā. Āyasmato anuruddhassa bāhiyo nāma saddhivihāriko kevalakappaṃ saṅghabhedāya ṭhitoti (a. ni. 4.243) evamādīsu daḷhatthatā . Kevalī vusitavā uttamapurisoti vuccatīti (saṃ. ni. 3.57) evamādīsu visaṃyogo. Idha panassa anavasesattamatthoti adhippeto.

Kappasaddo panāyaṃ abhisaddahana-vohāra-kāla-paatti- chedana-vikappa-lesa-samantabhāvādi-anekattho. Tathā hissa, okappaniyametaṃ bhoto gotamassa, yathā taṃ arahato sammāsambuddhassāti (ma. ni. 1.387) evamādīsu abhisaddahanamattho. Anujānāmi, bhikkhave, pacahi samaṇakappehi phalaṃ paribhujitunti (cūḷava. 250) evamādīsu vohāro. Yena sudaṃ niccakappaṃ viharāmīti evamādīsu (ma. ni. 1.387) kālo. Iccāyasmā kappoti (saṃ. ni. 3.124) evamādīsu paatti. Alaṅkatā kappitakesamassūti (saṃ. ni. 4.365) evamādīsu chedanaṃ. Kappati dvaṅgulakappoti (cūḷava. 446) evamādīsu vikappo. Atthi kappo nipajjitunti (a. ni. 8.80) evamādīsu leso. Kevalakappaṃ veḷuvanaṃ obhāsetvāti (saṃ. ni. 1.94) evamādīsu samantabhāvo. Idha panassa samantabhāvo attho adhippeto. Tasmā kevalakappaṃ andhavananti ettha anavasesaṃ samantato andhavananti evamattho daṭṭhabbo.

Obhāsetvāti vatthālaṅkārasarīrasamuṭṭhitāya ābhāya pharitvā, candimā viya ca sūriyo viya ca ekobhāsaṃ ekapajjotaṃ karitvāti attho. Ekamantaṃ aṭṭhāsīti ekasmiṃ ante, ekasmiṃ okāse aṭṭhāsi. Etadavocāti etaṃ bhikkhu bhikkhūtiādivacanamavoca. Kasmā panāyaṃ avanditvā samaṇavohāreneva kathetīti? Samaṇasaāsamudācāreneva. Evaṃ kirassa ahosi ayaṃ antarā kāmāvacare vasi. Ahaṃ pana asmi tato kālato paṭṭhāya brahmacārīti samaṇasaāvassa samudācarati, tasmā avanditvā samaṇavohāreneva katheti. Pubbasahāyo kireso devaputto therassa. Kuto paṭṭhāyāti? Kassapasammāsambuddhakālato paṭṭhāya. Yo hi pubbayoge āgatesu pacasu sahāyesu anuthero catutthadivase anāgāmī ahosīti vutto, ayaṃ so. Tadā kira tesu saṅghattherassa arahatteneva saddhiṃ abhiā āgamiṃsu. So, mayhaṃ kiccaṃ matthakaṃ pattanti vehāsaṃ uppatitvā anotattadahe mukhaṃ dhovitvā uttarakuruto piṇḍapātaṃ ādāya āgantvā, imaṃ, āvuso, piṇḍapātaṃ bhujitvā appamattā samaṇadhammaṃ karothāti āha. Itare āhaṃsu na, āvuso, amhākaṃ evaṃ katikā atthi yo paṭhamaṃ visesaṃ nibbattetvā piṇḍapātaṃ āharati, tenābhataṃ bhujitvā sesehi samaṇadhammo kātabboti. Tumhe attano upanissayena kiccaṃ matthakaṃ pāpayittha. Mayampi sace no upanissayo bhavissati, kiccaṃ matthakaṃ pāpessāma. Papaco esa amhākaṃ, gacchatha tumheti. So yathāphāsukaṃ gantvā āyupariyosāne parinibbāyi.

Punadivase anuthero anāgāmiphalaṃ sacchakāsi, tassa abhiāyo āgamiṃsu. Sopi tatheva piṇḍapātaṃ āharitvā tehi paṭikkhitto yathāphāsukaṃ gantvā āyupariyosāne suddhāvāse nibbatti. So suddhāvāse ṭhatvā te sahāye olokento, eko tadāva parinibbuto, eko adhunā bhagavato santike ariyabhūmiṃ patto, eko lābhasakkāraṃ nissāya, ahaṃ arahāti cittaṃ uppādetvā suppārakapaṭṭane vasatīti disvā taṃ upasaṅkamitvā, na tvaṃ arahā, na arahattamaggaṃ paṭipanno, gaccha bhagavantaṃ upasaṅkamitvā dhammaṃ suṇāhīti uyyojesi. Sopi antaraghare bhagavantaṃ ovādaṃ yācitvā, tasmā tiha te bāhiya evaṃ sikkhitabbaṃ diṭṭhe diṭṭhamattaṃ hotūti (udā. 10) bhagavatā saṃkhittena ovadito ariyabhūmiṃ sampāpuṇi.

Tato ao eko atthi, so kuhinti olokento andhavane sekkhapaṭipadaṃ pūrayamāno viharatīti disvā cintesi sahāyakassa santike gamissāmīti, gacchantena pana tucchahatthena agantvā kici paṇṇākāraṃ gahetvā gantuṃ vaṭṭati, sahāyo kho pana me nirāmiso pabbatamatthake vasanto mayā ākāse ṭhatvā dinnaṃ piṇḍapātampi aparibhujitvā samaṇadhammaṃ akāsi, idāni āmisapaṇṇākāraṃ kiṃ gaṇhissati? Dhammapaṇṇākāraṃ gahetvā gamissāmīti brahmaloke ṭhitova ratanāvaḷiṃ ganthento viya pannarasa pahe vibhajitvā taṃ dhammapaṇṇākāraṃ ādāya āgantvā sahāyassa avidūre ṭhatvā attano samaṇasaāsamudācāravasena taṃ anabhivādetvāva, bhikkhu bhikkhūti ālapitvā ayaṃ vammikotiādimāha. Tattha turitālapanavasena bhikkhu bhikkhūti āmeḍitaṃ veditabbaṃ. Yathā vā ekaneva tilakena nalāṭaṃ na sobhati, taṃ parivāretvā aesupi dinnesu phullitamaṇḍitaṃ viya sobhati, evaṃ ekeneva padena vacanaṃ na sobhati , parivārikapadena saddhiṃ phullitamaṇḍitaṃ viya sobhatīti taṃ parivārikapadavasena vacanaṃ phullitamaṇḍitaṃ viya karontopi evamāha.

Ayaṃvammikoti purato ṭhito vammiko nāma natthi, desanāvasena pana purato ṭhitaṃ dassento viya ayanti āha. Laṅginti satthaṃ ādāya khaṇanto palighaṃ addasa. Ukkhipa laṅgiṃ abhikkhaṇa sumedhāti tāta, paṇḍita, laṅgī nāma rattiṃ dhūmāyati divā pajjalati. Ukkhipeta paraṃ parato khaṇāti. Evaṃ sabbapadesu attho daṭṭhabbo. Uddhumāyikanti maṇḍūkaṃ. Caṅkavāranti khāraparissāvanaṃ. Kummanti kacchapaṃ. Asisūnanti maṃsacchedakaṃ asiceva adhikuṭṭanaca. Maṃsapesinti nisadapotappamāṇaṃ allamaṃsapiṇḍaṃ. Nāganti sumanapupphakalāpasadisaṃ mahāphaṇaṃ tividhasovatthikaparikkhittaṃ ahināgaṃ addasa. Mā nāgaṃ ghaṭṭesīti daṇḍakakoṭiyā vā vallikoṭiyā vā paṃsucuṇṇaṃ vā pana khipamāno mā nāgaṃ ghaṭṭayi. Namo karohi nāgassāti uparivātato apagamma suddhavatthaṃ nivāsetvā nāgassa namakkāraṃ karohi. Nāgena adhisayitaṃ dhanaṃ nāma yāva sattamā kulaparivaṭṭā khādato na khīyati, nāgo te adhisayitaṃ dhanaṃ dassati, tasmā namo karohi nāgassāti. Ito vā pana sutvāti yathā dukkhakkhandhe itoti sāsane nissakaṃ, na tathā idha. Idha pana devaputte nissakkaṃ, tasmā ito vā panāti mama vā pana santikā sutvāti ayamettha attho.

 

Như vầy ti nghe.

Một thời Thế Tn ở Savatthi, tại Jetavana, vườn ng Anathapindika. Lc bấy giờ, Tn giả Kumara Kassapa tr tại Andhavana.

Rồi một vị Thin, đm đ gần tn, với ho quang rực rỡ chiếu sng ton thể Andhavana, đến chỗ Tn giả Kumara Kassapa ở, sau khi đến, bn đứng một bn. Sau khi đứng một bn, vị Thin ấy ni với Tn giả Kumara Kassapa:

"Tỷ-kheo, Tỷ-kheo! G mối ny ban đm phun khi, ban ngy chiếu sng.

"Một B-la-mn ni như sau: "Ny kẻ tr, hy cầm gươm v đo ln". Người c tr cầm gươm đo ln, thấy một then cửa: "Thưa Tn giả, một then cửa".

"Vị B-la-mn ni: "Ny kẻ tr, hy lấy then cửa ln, cầm gươm đo thm". Người c tr cầm gươm đo ln, thấy con nhi: "Thưa Tn giả, một con nhi".

"Vị B-la-mn ni: "Ny kẻ tr, hy đem con nhi ln, cầm gươm đo thm". Người c tr cầm gươm đo ln, thấy con đường hai ng: "Thưa Tn giả, một con đường hai ng".

"Vị B-la-mn ni: "Ny kẻ tr hy lấy con đường hai ng ln, cầm gươm đo thm". Người c tr cầm gươm đo ln, thấy một đồ lọc sữa: "Thưa Tn giả, một đồ lọc sữa".

"Vị B-la-mn ni: "Hy lấy đồ lọc sữa ln, cầm gươm đo thm". Người c tr cầm gươm đo ln, thấy một con ra: "Thưa Tn giả, một con ra".

"Vị B-la-mn ni: "Ny kẻ tr, hy lấy con ra ln, cầm gươm đo thm". Người c tr cầm gươm đo ln, thấy một con dao phay: "Thưa Tn giả, một con dao phay".

"Vị B-la-mn ni: "Ny kẻ tr, hy lấy con dao phay ln, cầm gươm đo thm". Người c tr cầm gươm đo ln, thấy một miếng thịt: "Thưa Tn giả một miếng thịt".

"Vị B-la-mn ni: "Ny kẻ tr, hy lấy miếng thịt ln, cầm gươm đo thm". Người c tr cầm gươm đo ln, thấy con rắn hổ: "Thưa Tn giả, con rắn hổ".

"Vị B-la-mn ni: "Hy để con rắn hổ yn, chớ đụng chạm con rắn hổ, hy đảnh lễ con rắn hổ".

"Ny Tỷ-kheo, hy đến chỗ Thế Tn ở v hỏi những cu hỏi ấy. Thế Tn trả lời Tn giả như thế no, hy như vậy thọ tr. Ny Tỷ-kheo, Ta khng thấy ai trn ci đời, với chư Thin, cc Ma vương, với Phạm thin, cc chng Sa-mn v B-la-mn, chư Thin v loi Người c thể hướng tm để trả lời những cu hỏi ấy, trừ Như Lai, đệ tử Như Lai hay những ai đ được nghe hai vị ny".

Vị Thin ấy ni như vậy. Sau khi ni xong như vậy, vị ấy biến mất ở nơi đy.

250. Atha kho āyasmā kumārakassapo tassā rattiyā accayena yena bhagavā tenupasaṅkami; upasaṅkamitvā bhagavantaṃ abhivādetvā ekamantaṃ nisīdi. Ekamantaṃ nisinno kho āyasmā kumārakassapo bhagavantaṃ etadavoca imaṃ, bhante, rattiṃ aatarā devatā abhikkantāya rattiyā abhikkantavaṇṇā kevalakappaṃ andhavanaṃ obhāsetvā yenāhaṃ tenupasaṅkami; upasaṅkamitvā ekamantaṃ aṭṭhāsi. Ekamantaṃ ṭhitā kho, bhante, sā devatā maṃ etadavoca bhikkhu bhikkhu, ayaṃ vammiko rattiṃ dhūmāyati, divā pajjalati. Brāhmaṇo evamāha abhikkhaṇa, sumedha, satthaṃ ādāyāti. Abhikkhaṇanto sumedho satthaṃ ādāyape ito vā pana sutvāti. Idamavoca, bhante, sā devatā. Idaṃ vatvā tatthevantaradhāyi. Ko nu kho, bhante, vammiko, kā rattiṃ dhūmāyanā, kā divā pajjalanā, ko brāhmaṇo, ko sumedho, kiṃ satthaṃ, kiṃ abhikkhaṇaṃ, kā laṅgī, kā uddhumāyikā, ko dvidhāpatho, kiṃ caṅgavāraṃ, ko kummo, kā asisūnā , kā maṃsapesi, ko nāgoti?

 

Rồi Tn giả Kumara Kassapa, sau khi đm ấy đ mn, đến tại chỗ Thế Tn ở, sau khi đến xong, đảnh lễ Thế Tn v ngồi xuống một bn. Sau khi ngồi xuống một bn, Tn giả Kumara Kassapa bạch Thế Tn:

-- Bạch Thế Tn, đm nay, một vị Thin, đm đ gần tn, với ho quang rực rỡ chiếu sng ton thể Andhavana, đến chỗ con ở, sau khi đến liền đứng một bn. Khi đứng một bn, vị Thin ấy ni với con: "Tỷ-kheo, Tỷ-kheo! G mối ny, ban đm phun khi, ban ngy chiếu sng. Một vị B-la-mn ni như sau: "Ny kẻ tr, hy cầm gươm đo ln". Người c tr cầm gươm, đo ln thấy một then cửa... (như trn)... đệ tử Như Lai hay những ai đ được nghe hai vị ny". Bạch Thế Tn, vị Thin ấy ni như vậy, ni xong liền biến mất tại chỗ ấy.

Bạch Thế Tn, g mối l g, ci g phun khi ban đm, ci g chiếu sng ban ngy, ai l B-la-mn, ai l người c tr, ci g l cy gươm, ci g l đo ln, ci g l then cửa, ci g l con nhi, ci g l con đường hai ng, ci g l đồ lọc sữa, ci g l con ra, ci g l con dao phay, ci g l miếng thịt, ci g l con rắn hổ?

 

251. Vammikoti kho, bhikkhu, imassetaṃ cātumahābhūtikassa [cātummahābhūtikassa (sī. syā. pī.)] kāyassa adhivacanaṃ, mātāpettikasambhavassa odanakummāsūpacayassa aniccucchādana-parimaddanabhedana-viddhaṃsana-dhammassa.

Yaṃ kho, bhikkhu, divā kammante [kammantaṃ (ka.)] ārabbha rattiṃ anuvitakketi anuvicāreti ayaṃ rattiṃ dhūmāyanā. Yaṃ kho, bhikkhu, rattiṃ anuvitakketvā anuvicāretvā divā kammante payojeti kāyena vācāya manasā [( ) natthi (sī. syā.)]  ayaṃ divā pajjalanā.

Brāhmaṇoti kho, bhikkhu, tathāgatassetaṃ adhivacanaṃ arahato sammāsambuddhassa. Sumedhoti kho bhikkhu sekkhassetaṃ bhikkhuno adhivacanaṃ.

Satthanti kho, bhikkhu, ariyāyetaṃ paāya adhivacanaṃ. Abhikkhaṇanti kho, bhikkhu, vīriyārambhassetaṃ adhivacanaṃ.

Laṅgīti kho, bhikkhu, avijjāyetaṃ adhivacanaṃ. Ukkhipa laṅgiṃ, pajaha avijjaṃ; abhikkhaṇa, sumedha, satthaṃ ādāyāti ayametassa attho.

Uddhumāyikāti kho, bhikkhu, kodhūpāyāsassetaṃ adhivacanaṃ. Ukkhipa uddhumāyikaṃ, pajaha kodhūpāyāsaṃ; abhikkhaṇa, sumedha, satthaṃ ādāyāti ayametassa attho.

Dvidhāpathoti kho, bhikkhu, vicikicchāyetaṃ adhivacanaṃ. Ukkhipa dvidhāpathaṃ, pajaha vicikicchaṃ; abhikkhaṇa, sumedha, satthaṃ ādāyāti ayametassa attho.

Caṅgavāranti kho, bhikkhu, pacannetaṃ nīvaraṇānaṃ adhivacanaṃ, seyyathidaṃ kāmacchandanīvaraṇassa, byāpādanīvaraṇassa, thīnamiddhanīvaraṇassa, uddhaccakukkuccanīvaraṇassa, vicikicchānīvaraṇassa. Ukkhipa caṅgavāraṃ, pajaha paca nīvaraṇe ; abhikkhaṇa, sumedha, satthaṃ ādāyāti ayametassa attho.

Kummoti kho, bhikkhu, pacannetaṃ upādānakkhandhānaṃ adhivacanaṃ, seyyathidaṃ rūpupādānakkhandhassa, vedanupādānakkhandhassa, saupādānakkhandhassa, saṅkhārupādānakkhandhassa, viāṇupādānakkhandhassa. Ukkhipa kummaṃ, pajaha pacupādānakkhandhe; abhikkhaṇa, sumedha, satthaṃ ādāyāti ayametassa attho.

Asisūnāti kho, bhikkhu, pacannetaṃ kāmaguṇānaṃ adhivacanaṃ cakkhuvieyyānaṃ rūpānaṃ iṭṭhānaṃ kantānaṃ manāpānaṃ piyarūpānaṃ kāmūpasaṃhitānaṃ rajanīyānaṃ, sotavieyyānaṃ saddānaṃpe ghānavieyyānaṃ gandhānaṃpe jivhāvieyyānaṃ rasānaṃpe kāyavieyyānaṃ phoṭṭhabbānaṃ iṭṭhānaṃ kantānaṃ manāpānaṃ piyarūpānaṃ kāmūpasaṃhitānaṃ rajanīyānaṃ. Ukkhipa asisūnaṃ, pajaha paca kāmaguṇe; abhikkhaṇa, sumedha, satthaṃ ādāyāti ayametassa attho.

Maṃsapesīti kho, bhikkhu, nandīrāgassetaṃ adhivacanaṃ. Ukkhipa maṃsapesiṃ, pajaha nandīrāgaṃ; abhikkhaṇa, sumedha, satthaṃ ādāyāti ayametassa attho.

Nāgoti kho, bhikkhu, khīṇāsavassetaṃ bhikkhuno adhivacanaṃ. Tiṭṭhatu nāgo, mā nāgaṃ ghaṭṭesi; namo karohi nāgassāti ayametassa atthoti.

Idamavoca bhagavā. Attamano āyasmā kumārakassapo bhagavato bhāsitaṃ abhinandīti.

Vammikasuttaṃ niṭṭhitaṃ tatiyaṃ.

 

251.Cātummahābhūtikassāti catumahābhūtamayassa. Kāyassetaṃ adhivacananti sarīrassa nāmaṃ. Yatheva hi bāhirako vammiko, vamatīti vantakoti vantussayoti vantasinehasambandhoti catūhi kāraṇehi vammikoti vuccati. So hi ahimaṅgusaundūragharagoḷikādayo nānappakāre pāṇake vamatīti vammiko. Upacikāhi vantakoti vammiko. Upacikāhi vamitvā mukhatuṇḍakena ukkhittapaṃsucuṇṇena kaṭippamāṇenapi porisappamāṇenapi ussitoti vammiko. Upacikāhi vantakheḷasinehena ābaddhatāya sattasattāhaṃ deve vassantepi na vippakiriyati, nidāghepi tato paṃsumuṭṭhiṃ gahetvā tasmiṃ muṭṭhinā pīḷiyamāne sineho nikkhamati, evaṃ vantasinehena sambaddhoti vammiko. Evamayaṃ kāyopi, akkhimhā akkhigūthakotiādinā nayena nānappakārakaṃ asucikalimalaṃ vamatīti vammiko. Buddhapaccekabuddhakhīṇāsavā imasmiṃ attabhāve nikantipariyādānena attabhāvaṃ chaḍḍetvā gatāti ariyehi vantakotipi vammiko. Yehi cāyaṃ tīhi aṭṭhisatehi ussito nhārusambaddho maṃsāvalepano allacammapariyonaddho chavirajito satte vaceti, taṃ sabbaṃ ariyehi vantamevāti vantussayotipi vammiko. Taṇhā janeti purisaṃ, cittamassa vidhāvatīti (saṃ. ni. 1.55) evaṃ taṇhāya janitattā ariyehi vanteneva taṇhāsinehena sambaddho ayanti vantasinehena sambaddhotipi vammiko. Yathā ca vammikassa anto nānappakārā pāṇakā tattheva jāyanti, uccārapassāvaṃ karonti, gilānā sayanti, matā patanti. Iti so tesaṃ sūtigharaṃ vaccakuṭi gilānasālā susānaca hoti. Evaṃ khattiyamahāsālādīnampi kāyo ayaṃ gopitarakkhito maṇḍitappasādhito mahānubhāvānaṃ kāyoti acintetvā chavinissitā pāṇā cammanissitā pāṇā maṃsanissitā pāṇā nhārunissitā pāṇā aṭṭhinissitā pāṇā aṭṭhimijanissitā pāṇāti evaṃ kulagaṇanāya asītimattāni kimikulasahassāni antokāyasmiṃyeva jāyanti, uccārapassāvaṃ karonti, gelaena āturitāni sayanti, matāni patanti, iti ayampi tesaṃ pāṇānaṃ sūtigharaṃ vaccakuṭi gilānasālā susānaca hotīti vammiko tveva saṅkhaṃ gato. Tenāha bhagavā vammikoti kho, bhikkhu, imassa cātumahābhūtikassa kāyassetaṃ adhivacananti.

Mātāpettikasambhavassāti mātito ca pitito ca nibbattena mātāpettikena sukkasoṇitena sambhūtassa. Odanakummāsūpacayassāti odanena ceva kummāsena ca upacitassa vaḍḍhitassa. Aniccucchādanaparimaddanabhedanaviddhaṃsanadhammassāti ettha ayaṃ kāyo hutvā abhāvaṭṭhena aniccadhammo. Duggandhavighātatthāya tanuvilepanena ucchādanadhammo. Aṅgapaccaṅgābādhavinodanatthāya khuddakasambāhanena parimaddanadhammo. Daharakāle vā ūrūsu sayāpetvā gabbhavāsena dussaṇṭhitānaṃ tesaṃ tesaṃ aṅgānaṃ saṇṭhānasampādanatthaṃ achanapīḷanādivasena parimaddanadhammo. Evaṃ pariharatopi ca bhedanaviddhaṃsanadhammo bhijjati ceva vikirati ca, evaṃ sabhāvoti attho. Tattha mātāpettikasambhavaodanakummāsūpacayaucchādanaparimaddanapadehi samudayo kathito, aniccabhedaviddhaṃsanapadehi atthaṅgamo. Evaṃ sattahipi padehi cātumahābhūtikassa kāyassa uccāvacabhāvo vaḍḍhiparihāni samudayatthaṅgamo kathitoti veditabbo.

Divā kammanteti divā kattabbakammante. Dhūmāyanāti ettha ayaṃ dhūmasaddo kodhe taṇhāya vitakke pacasu kāmaguṇesu dhammadesanāya pakatidhūmeti imesu atthesu vattati. Kodho dhūmo bhasmanimosavajjanti (saṃ. ni. 1.165) ettha hi kodhe vattati. Icchādhūmāyitā sattāti ettha taṇhāya. Tena kho pana samayena aataro bhikkhu bhagavato avidūre dhūmāyanto nisinno hotīti ettha vitakke.

Paṅko ca kāmā palipo ca kāmā,

Bhayaca metaṃ timūlaṃ pavuttaṃ;

Rajo ca dhūmo ca mayā pakāsitā;

Hitvā tuvaṃ pabbaja brahmadattāti. (jā. 1.6.14)

Ettha pacakāmaguṇesu. Dhūmaṃ kattā hotīti (ma. ni. 1.349) ettha dhammadesanāya. Dhajo rathassa paāṇaṃ, dhūmo paāṇamagginoti (saṃ. ni. 1.72) ettha pakatidhūme. Idha panāyaṃ vitakke adhippeto. Tenāha ayaṃ rattiṃ dhūmāyanāti.

Tathāgatassetaṃ adhivacananti tathāgato hi sattannaṃ dhammānaṃ bāhitattā brāhmaṇo nāma. Yathāha sattannaṃ kho, bhikkhu, dhammānaṃ bāhitattā brāhmaṇo. Katamesaṃ sattannaṃ? Rāgo bāhito hoti, doso moho māno sakkāyadiṭṭhi vicikicchā sīlabbataparāmāso bāhito hoti. Imesaṃ bhikkhu sattannaṃ dhammānaṃ bāhitattā brāhmaṇoti (cūḷani. mettagūmāṇavapucchāniddesa 28). Sumedhoti sundarapao. Sekkhassāti ettha sikkhatīti sekkho. Yathāha sikkhatīti kho, bhikkhu, tasmā sekkhoti vuccati. Kica sikkhati? Adhisīlampi sikkhati, adhicittampi sikkhati, adhipaampi sikkhatīti (a. ni. 3.86).

Paāyaadhivacananti lokiyalokuttarāya paāya etaṃ adhivacanaṃ, na āvudhasatthassa. Vīriyārambhassāti kāyikacetasikavīriyassa. Taṃ paāgatikameva hoti. Lokiyāya paāya lokiyaṃ, lokuttarāya paāya lokuttaraṃ. Ettha panāyaṃ atthadīpanā

Eko kira jānapado brāhmaṇo pātova māṇavakehi saddhiṃ gāmato nikkhamma divasaṃ arae mante vācetvā sāyaṃ gāmaṃ āgacchati. Antarāmagge ca eko vammiko atthi. So rattiṃ dhūmāyati, divā pajjalati. Brāhmaṇo antevāsiṃ sumedhaṃ māṇavaṃ āha tāta, ayaṃ vammiko rattiṃ dhūmāyati, divā pajjalati, vikāramassa passissāma, bhinditvā naṃ cattāro koṭṭhāse katvā khipāhīti. So sādhūti kudālaṃ gahetvā samehi pādehi pathaviyaṃ patiṭṭhāya tathā akāsi. Tatra ācariyabrāhmaṇo viya bhagavā. Sumedhamāṇavako viya sekkho bhikkhu. Vammiko viya kāyo. Tāta, ayaṃ vammiko rattiṃ dhūmāyati, divā pajjalati, vikāramassa passissāma, bhinditvā naṃ cattāro koṭṭhāse katvā khipāhīti brāhmaṇena vuttakālo viya, bhikkhu cātumahābhūtikaṃ kāyaṃ cattāro koṭṭhāse katvā pariggaṇhāhīti bhagavatā vuttakālo. Tassa sādhūti kudālaṃ gahetvā tathākaraṇaṃ viya sekkhassa bhikkhuno, yo vīsatiyā koṭṭhāsesu thaddhabhāvo, ayaṃ pathavīdhātu. Yo dvādasasu koṭṭhāsesu ābandhanabhāvo, ayaṃ āpodhātu. Yo catūsu koṭṭhāsesu paripācanabhāvo, ayaṃ tejodhātu. Yo chasu koṭṭhāsesu vitthambhanabhāvo, ayaṃ vāyodhātūti evaṃ catudhātuvavatthānavasena kāyapariggaho veditabbo.

Laṅgīti kho, bhikkhūti kasmā bhagavā avijjaṃ laṅgīti katvā dassesīti? Yathā hi nagarassa dvāraṃ pidhāya palighe yojite mahājanassa gamanaṃ pacchijjati, ye nagarassa anto, te antoyeva honti. Ye bahi, te bahiyeva. Evameva yassa āṇamukhe avijjālaṅgī patati, tassa nibbānasampāpakaṃ āṇagamanaṃ pacchijjati, tasmā avijjaṃ laṅgīti katvā dassesi. Pajaha avijjanti ettha kammaṭṭhānauggahaparipucchāvasena avijjāpahānaṃ kathitaṃ.

Uddhumāyikātikho, bhikkhūti ettha uddhumāyikamaṇḍūko nāma no mahanto, nakhapiṭṭhippamāṇo hoti, purāṇapaṇṇantare vā gacchantare vā valliantare vā vasati. So daṇḍakoṭiyā vā vallikoṭiyā vā paṃsucuṇṇakena vā ghaṭṭito āyamitvā mahanto parimaṇḍalo beluvapakkappamāṇo hutvā cattāro pāde ākāsagate katvā pacchinnagamano hutvā amittavasaṃ yāti, kākakulalādibhattameva hoti. Evameva ayaṃ kodho paṭhamaṃ uppajjanto cittāvilamattakova hoti. Tasmiṃ khaṇe aniggahito vaḍḍhitvā mukhavikulanaṃ pāpeti. Tadā aniggahito hanusacopanaṃ pāpeti. Tadā aniggahito pharusavācānicchāraṇaṃ pāpeti. Tadā aniggahito disāvilokanaṃ pāpeti. Tadā aniggahito ākaḍḍhanaparikaḍḍhanaṃ pāpeti. Tadā aniggahito pāṇinā leḍḍudaṇḍasatthaparāmasanaṃ pāpeti. Tadā aniggahito daṇḍasatthābhinipātaṃ pāpeti . Tadā aniggahito paraghātanampi attaghātanampi pāpeti. Vuttampi hetaṃ yato ayaṃ kodho paraṃ ghātetvā attānaṃ ghāteti, ettāvatāyaṃ kodho paramussadagato hoti paramavepullappattoti. Tattha yathā uddhumāyikāya catūsu pādesu ākāsagatesu gamanaṃ pacchijjati, uddhumāyikā amittavasaṃ gantvā kākādibhattaṃ hoti, evameva kodhasamaṅgīpuggalo kammaṭṭhānaṃ gahetvā vaḍḍhetuṃ na sakkoti, amittavasaṃ yāti, sabbesaṃ mārānaṃ yathākāmakaraṇīyo hoti. Tenāha bhagavā uddhumāyikāti kho, bhikkhu, kodhūpāyāsassetaṃ adhivacananti. Tattha balavappatto kodhova kodhūpāyāso. Pajaha kodhūpāyāsanti ettha paṭisaṅkhānappahānaṃ kathitaṃ.

Dvidhāpathoti ettha, yathā puriso sadhano sabhogo kantāraddhānamaggappaṭipanno dvedhāpathaṃ patvā, iminā nu kho gantabbaṃ, iminā gantabbanti nicchetuṃ asakkonto tattheva tiṭṭhati, atha naṃ corā uṭṭhahitvā anayabyasanaṃ pāpenti, evameva kho mūlakammaṭṭhānaṃ gahetvā nisinno bhikkhu buddhādīsu kaṅkhāya uppannāya kammaṭṭhānaṃ vaḍḍhetuṃ na sakkoti, atha naṃ kilesamārādayo sabbe mārā anayabyasanaṃ pāpenti, iti vicikicchā dvedhāpathasamā hoti. Tenāha bhagavā dvidhāpathoti kho, bhikkhu, vicikicchāyetaṃ adhivacananti. Pajaha vicikicchanti ettha kammaṭṭhānauggahaparipucchāvasena vicikicchāpahānaṃ kathitaṃ.

Caṅgavāranti ettha, yathā rajakehi khāraparissāvanamhi udake pakkhitte eko udakaghaṭo dvepi dasapi vīsatipi ghaṭasatampi paggharatiyeva, pasaṭamattampi udakaṃ na tiṭṭhati, evameva nīvaraṇasamaṅgino puggalassa abbhantare kusaladhammo na tiṭṭhati. Tenāha bhagavā caṅgavāranti kho, bhikkhu, pacannetaṃ nīvaraṇānaṃ adhivacananti. Pajaha pacanīvaraṇeti ettha vikkhambhanatadaṅgavasena nīvaraṇappahānaṃ kathitaṃ.

Kummoti ettha, yathā kacchapassa cattāro pādā sīsanti paceva aṅgāni honti, evameva sabbepi saṅkhatā dhammā gayhamānā paceva khandhā bhavanti. Tenāha bhagavā kummoti kho, bhikkhu, pacannetaṃ upādānakkhandhānaṃ adhivacananti. Pajaha pacupādānakkhandheti ettha pacasu khandhesu chandarāgappahānaṃ kathitaṃ.

Asisūnāti ettha, yathā sūnāya upari maṃsaṃ ṭhapetvā asinā koṭṭenti, evamime sattā vatthukāmatthāya kilesakāmehi ghātayamānā vatthukāmānaṃ upari katvā kilesakāmehi kantitā koṭṭitā ca honti. Tenāha bhagavā asisūnāti kho, bhikkhu, pacannetaṃ kāmaguṇānaṃ adhivacananti. Pajaha paca kāmaguṇeti ettha pacasu kāmaguṇesu chandarāgappahānaṃ kathitaṃ.

Maṃsapesīti kho, bhikkhūti ettha ayaṃ maṃsapesi nāma bahujanapatthitā khattiyādayo manussāpi naṃ patthenti kākādayo tiracchānāpi. Ime hi sattā avijjāya sammattā nandirāgaṃ upagamma vaṭṭaṃ vaḍḍhenti. Yathā vā maṃsapesi ṭhapitaṭhapitaṭṭhāne laggati, evamime sattā nandirāgabaddhā vaṭṭe lagganti, dukkhaṃ patvāpi na ukkaṇṭhanti , iti nandirāgo maṃsapesisadiso hoti. Tenāha bhagavā maṃsapesīti kho, bhikkhu, nandirāgassetaṃ adhivacananti. Pajaha nandīrāganti ettha catutthamaggena nandīrāgappahānaṃ kathitaṃ.

Nāgoti kho, bhikkhu, khīṇāsavassetaṃ bhikkhuno adhivacananti ettha yenatthena khīṇāsavo nāgoti vuccati, so anaṅgaṇasutte (ma. ni. aṭṭha. 1.63) pakāsito eva. Namo karohi nāgassāti khīṇāsavassa buddhanāgassa, buddho so bhagavā bodhāya dhammaṃ deseti, danto so bhagavā damathāya dhammaṃ deseti, santo so bhagavā samathāya dhammaṃ deseti, tiṇṇo so bhagavā taraṇāya dhammaṃ deseti, parinibbuto so bhagavā parinibbānāya dhammaṃ desetīti (ma. ni. 1.361) evaṃ namakkāraṃ karohīti ayamettha attho. Iti idaṃ suttaṃ therassa kammaṭṭhānaṃ ahosi. Theropi idameva suttaṃ kammaṭṭhānaṃ katvā vipassanaṃ vaḍḍhetvā arahattaṃ patto. Ayametassa atthoti ayaṃ etassa pahassa attho. Iti bhagavā ratanarāsimhi maṇikūṭaṃ gaṇhanto viya yathānusandhināva desanaṃ niṭṭhapesīti.

Papacasūdaniyā majjhimanikāyaṭṭhakathāya

Vammikasuttavaṇṇanā niṭṭhitā.

 

-- Ny Tỷ-kheo, g mối l đồng nghĩa với ci thn do bốn đại thnh, do cha mẹ sanh, nhờ cơm cho nui dưỡng, v thường, biến hoại, phấn toi, đoạn tuyệt, hoại diệt.

Ny Tỷ-kheo, ci g thuộc về cng việc ban ngy, ban đm suy tầm, suy nghĩ, như vậy l ban đm phun khi.

Ny Tỷ-kheo, ci g sau khi suy tầm, suy tư ban đm, ban ngy đem ra thực hnh, về thn, về lời ni, về , như vậy l ban ngy chi sng.

Ny Tỷ-kheo, B-la-mn l đồng nghĩa với Như Lai, bậc A-la-hn, Chnh ẳng Gic. Ny Tỷ-kheo, người c tr l đồng nghĩa với Tỷ-kheo hữu học. Ny Tỷ-kheo, ci gươm l đồng nghĩa với tr tuệ của bậc Thnh. Ny Tỷ-kheo, đo ln l đồng nghĩa với tinh tấn, tinh cần.

Ny Tỷ-kheo, ci then cửa l đồng nghĩa với v minh; đem then cửa ln l từ bỏ v minh ny; kẻ c tr, cầm gươm đo ln l nghĩa ny.

Ny Tỷ-kheo, con nhi l đồng nghĩa với phẫn nộ hiềm hận; đem con nhi ln l từ bỏ phẫn nộ hiềm hận ny; kẻ c tr cầm gươm đo ln l nghĩa ny.

Ny Tỷ-kheo, con đường hai ng l đồng nghĩa với nghi hoặc; đem con đường hai ng ln l từ bỏ nghi hoặc ny; kẻ c tr cầm gươm đo ln l nghĩa ny.

Ny Tỷ-kheo, đồ lọc sữa l đồng nghĩa với năm triền ci: dục tham triền ci, sn triền ci, hn trầm thụy min triền ci, trạo cử hối qu triền ci, nghi hoặc triền ci; đem  đồ lọc sữa ln l từ bỏ năm triền ci ny; kẻ c tr cầm gươm đo ln l nghĩa ny.

Ny Tỷ-kheo, con ra l đồng nghĩa với năm thủ uẩn, tức l sắc thủ uẩn, thọ thủ uẩn, tưởng thủ uẩn, hnh thủ uẩn, thức thủ uẩn; đem con ra ln l từ bỏ năm thủ uẩn ny; kẻ c tr cầm gươm đo ln l nghĩa ny.

Ny Tỷ-kheo, con dao phay l đồng nghĩa với năm dục trưởng dưỡng, tức l cc sắc do mắt nhận thức, khả i, khả hỷ, khả lạc, khả , kch thch lng dục, hấp dẫn. Cc tiếng do tai nhận thức... Cc hương do mũi nhận thức... Cc vị do lưỡi nhận thức... Cc xc do thn cảm xc, khả i, khả hỷ, khả lạc, khả , kch thch lng dục, hấp dẫn; lấy con dao phay ln l từ bỏ năm dục trưởng dưỡng ny, kẻ c tr, cầm gươm đo ln l nghĩa ny.

Ny Tỷ-kheo, miếng thịt l đồng nghĩa với hỷ tham; lấy miếng thịt ln l từ bỏ hỷ tham ny; kẻ c tr, cầm gươm đo ln l nghĩa ny.

Ny Tỷ-kheo, con rắn hổ l đồng nghĩa với vị Tỷ-kheo đ diệt trừ cc lậu hoặc; hy để con rắn hổ yn, chớ đụng chạm con rắn hổ, hy đảnh lễ con rắn hổ, l nghĩa ny.

Thế Tn thuyết giảng như vậy. Tỷ-kheo ấy hoan hỷ, tn thọ lời Thế Tn dạy.

Ha thượng Thch Minh Chu dịch Việt

  

 

 

 

Mục Lục Kinh Trung Bộ Pali -Việt

 

Kinh Trung Bộ

 

 


 


Nguồn: (web Bnh Anson)
Phn đoạn Pali-Việt: Nhị Tường

KINH ĐIỂN 
Home